Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je u četvrtak u Davosu da Ukrajina ne smije staviti „ni kap tinte” na bilo kakav dokument kojim bi se de iure odrekao njezina teritorija u korist Rusije. Govoreći na panelu o Ukrajini u sklopu Svjetski ekonomski forum (WEF), Plenković je upozorio na dugoročne posljedice takvog poteza, ne samo za Ukrajinu, nego i za stabilnost međunarodnog poretka.

Na panelu su, uz Plenkovića, sudjelovali glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, finski predsjednik Alexander Stubb, nizozemski premijer Dick Schoof te predsjednik Latvije Edgars Rinkēvičs.

Plenković je naglasio da Hrvatska pripada skupini država koje su „jasno proukrajinske kada je riječ o solidarnosti i podršci”, istaknuvši da takav stav proizlazi iz vlastitog iskustva. „Hrvatska je početkom devedesetih, zbog velikosrpske agresije, u jednom trenutku imala 27 posto okupiranog teritorija. Ukrajina je danas na 19,5 posto”, podsjetio je.

Govoreći o mirovnim sporazumima, premijer je istaknuo da oni uvijek imaju dvije dimenzije, trenutak i kontekst u kojem se potpisuju te njihove dugoročne posljedice. U tom je smislu poručio da Ukrajina ne bi smjela potpisati ništa što bi značilo pravno odricanje od njezina teritorija. „To je ključno ne samo za Ukrajinu, nego i za sprječavanje opasnog presedana koji bi ugrozio stabilnost međunarodnog sustava, prava i odnosa u budućnosti”, rekao je.

Osvrćući se na europski put Ukrajine, Plenković je rekao da su vidljivi „signali” promjene pristupa proširenju unutar Europska unija. Geopolitički kriterij postao je iznimno važan i otvara prostor za bržu integraciju Ukrajine. Ipak, upozorio je da se unutar Unije mora otvoriti ozbiljna rasprava o njezinim apsorpcijskim kapacitetima, od utjecaja ulaska Ukrajine na proračun i ključne politike poput poljoprivrede i kohezije, do procesa donošenja odluka.

„Ukrajina mora biti svjesna da dio država, poput Nizozemske, ima određene rezerve prema njezinu članstvu. Jedno su političke aspiracije, a drugo stvarni konsenzus o pridruživanju i njegovom datumu”, poručio je premijer.

Finski predsjednik Stubb na panelu je odbacio tezu da Rusija ne želi završiti rat zato što vjeruje u daljnji vojni napredak. „Rusija zapravo ne želi kraj rata jer je on preskup za Putina, po završetku sukoba više neće moći plaćati vojnike”, rekao je. Dodao je da rusko gospodarstvo ozbiljno pati, navodeći gotovo nepostojeći gospodarski rast, inflaciju koja bi do kraja godine mogla dosegnuti 30 posto te kamatne stope od 16 posto.

Prema Stubbovu mišljenju, nastavak snažne potpore Kijevu i ekonomskog pritiska na Moskvu dugoročno će dovesti do pobjede Ukrajine. Plenković je, međutim, upozorio na „ključan problem”, slabljenje ruske ekonomije zasad nije rezultiralo političkim promjenama u Rusiji. „U drugim okolnostima vidjeli bismo građanske pokrete, snažno civilno društvo, slobodne medije, neovisne institucije i oporbu. Tamo toga nema i ne vidimo da će se uskoro promijeniti”, zaključio je hrvatski premijer.