Prema najnovijim procjenama Eurostata, očekivani životni vijek u Europi
Arheološko nalazište Kopila smješteno je na zapadnom dijelu otoka Korčule, iznad Blatskog polja, u blizini današnjeg naselja Blato. Ovo prapovijesno naselje datira iz posljednjeg tisućljeća prije Krista i pruža dragocjen uvid u život kasnoprapovijesnih zajednica na Jadranu.
Kopila se nalazi na dominantnoj uzvisini s koje se nadziru ključne pomorske rute, uključujući Pelješki kanal, ulaz u Neretvanski zaljev te Korčulanski i Viški kanal. Ova strateška pozicija omogućavala je kontrolu nad važnim trgovačkim i pomorskim putovima, što je pridonijelo razvoju naselja.
Sustavna istraživanja Kopile započela su 2012. godine, uz podršku općine Blato, suradnju Centra za kulturu Vela Luka, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te Muzeja antičkog stakla u Zadru. Istraživanja su se fokusirala na dvije glavne zone: naseobinski dio i nekropolu.
Nekropola Kopile ističe se monumentalnom i jedinstvenom arhitekturom, bez presedana u mediteranskom i okolnim kontinentalnim područjima. Grobni nalazi uključuju raznovrsno oružje, helenističku keramiku, staklene i jantarne perle, što ukazuje na bogatstvo i kulturne afinitete zajednice. Posebno su značajne dvije grobnice u kojima su pokopana isključivo djeca do tri godine starosti, s više od stotinu novorođenčadi u svakoj.
Nalazi s Kopile svjedoče o uskim vezama između lokalnog stanovništva i grčkih kolonista na Visu i Hvaru, kao i kasnijim kontaktima s Rimljanima. Suprotno dojmu o konstantnoj napetosti između ovih zajednica, arheološki dokazi sugeriraju postojanje dobrosusjedskih odnosa i međusobne koristi.
Kopila predstavlja iznimno vrijedan arheološki lokalitet koji pruža uvid u život, kulturu i međukulturne odnose prapovijesnih zajednica na Jadranu. Daljnja istraživanja mogla bi donijeti još značajnija otkrića.
Znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. sc. Katja Magdić Košiček i dr. sc. Eva Šatović Vukšić u sklopu svojih projekata istražuju kako med, dagnje i žuti brašnar otkrivaju informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti te rasvjetljuju skrivene aspekte našeg ekosustava.
Dok jedan tim istražuje kako dagnje i med mogu služiti kao prirodni detektori za praćenje zdravlja okoliša, drugi se fokusira na razotkrivanje genetskih tajni kukca poznatog kao žuti brašnar radi boljeg razumijevanja biološke raznolikosti i prilagodbi organizama na promjene u okolišu, a oba projekta veže isti cilj: bolje razumijevanje i zaštitu prirodnog svijeta koji nas okružuje, izvijestio je u srijedu IRB.
Istraživanje dr. Katje Magdić Košiček u sklopu projekta "Dagnje i med kao bioindikatori radioaktivnosti morskog i kopnenog okoliša" provodi se na području poluotoka Pelješca, a koristi pčele i dagnje kao inspektore radioaktivnosti u okolišu.
Pčele su kopneni inspektori koje posjećuju stotine cvjetova na dan prikupljajući nektar, s kojim u košnicu donose i mikroskopske čestice iz okoliša, uključujući i radionuklide. Kada nektar pretvore u med, prikupljene čestice ostaju u tom slatkom proizvodu, koji tako postaje prirodna arhiva radioaktivnosti određenog područja. Posebno je značajno što med uz prirodne radionuklide, poput primjerice polonija, može sadržavati i one umjetne, kao što je radioaktivni cezij, koji se u prirodi mogu naći isključivo kao rezultat ljudskih aktivnosti, poput nuklearnih nesreća.
S druge strane, dagnje preuzimaju ulogu inspektora morskog okoliša te su prirodni filtracijski sustavi, koji propuštaju i do 80 litara morske vode dnevno kako bi iz nje izdvojili hranjive tvari. Ova sposobnost čini ih idealnim bioindikatorima za praćenje stanja morskog ekosustava jer uz hranjive tvari u svom tkivu zadržavaju i tragove zagađenja poput teških metala i radioaktivnih tvari.
- Dobiveni rezultati poslužit će kao temelj za buduće praćenje radioaktivnosti u drugim dijelovima Hrvatske, što je posebno važno u svjetlu globalnih događaja poput rata u Ukrajini i povećane potrebe za pouzdanim praćenjem potencijalnih zagađenja, zaključila je Magdić Košiček, znanstvenica u Zavodu za istraživanje mora i okoliša IRB-a.
U fokusu istraživanja koje provodi dr. Eva Šatović Vukšić u Zavodu za molekularnu biologiju IRB-a jest žuti brašnar kojeg opisuje kao kukca koji ima sve veću "komercijalnu vrijednost u animalnoj prehrani kao izvor proteina" te ističe kako je Europska unija 2022. godine odobrila korištenje ovog kukca i u ljudskoj prehrani.
Žuti brašnar je modelni organizam za različita istraživanja zbog velikih prednosti poput jednostavnog uzgoja, brzog razmnožavanja i kratkog životnog ciklusa, a zanimljiv je i zbog tamne materije genoma.
Istraživanja koje se provodi u sklopu projekta "Rasvjetljavanje uloga 'tamne materije' u funkcioniranju genoma gospodarski važnog kukca kornjaša Tenebrio molitor" usmjeren je upravo na istraživanje te tamne materije.
- Naša istraživanja mogla bi otkriti skrivene mehanizme koji omogućuju ovom kukcu da se tako dobro prilagođava različitim uvjetima, a što bi generiralo informacije vrijedne za poljoprivredu, ekologiju i prehrambenu industriju, rekla je Šatović Vukšić.
Ujedinjeni znanstvenici iz cijelog svijeta prvi puta su otkrili izvor kozmičkog neutrina visoke energije. S velikom pouzdanošću utvrdili su da je neutrino stigao iz okoline supermasivne crne rupe u središtu galaksije udaljene 4.5 milijarde svjetlosnih godina.
Bogata je i raznolika ponuda Zagrebačkoga kulturnog ljeta - ZgKUL, a doista kul je ovih večeri biti u Novome Zagrebu i "osvježiti" se odličnim koncertima Ljetne pozornice Bundek! A tu nas tijekom sljedeća četiri dana očekuje niz raznolikih glazbenih doživljaja koje jednostavno ne smijete propustiti!
Hrvatski DJ-i itekako znaju napraviti izvrsnu zabavu koja se dugo pamti. Dvojica među najboljima, Joe 2 Shine i Kosta Radman rasplesali su stotine gostiju na otvaranju popularnog ljetnog kluba Makarana Beach club
Ethan Hunt (Tom Cruise) se po šesti put nalazi pred novim izazovima najuzbudljivijeg akcijskog filmskog serijala, koji gledatelje svaki put drži u napetoj neizvjesnosti od početka do kraja
Nogometaš Rome i reprezentativac Bosne i Hercegovine, Edin Džeko, provodi svoje slobodno vrijeme u Dubrovniku.