Prema najnovijim procjenama Eurostata, očekivani životni vijek u Europi pokazuje zanimljive trendove kada je riječ o zdravlju i dugovječnosti stanovnika. Na samom vrhu ljestvice nalazi se Švicarska s prosječnim životnim vijekom od 84,3 godine, dok je Španjolska odmah iza nje s 84 godine.

Najduži životni vijek u zapadnoj i južnoj Europi

Niz europskih zemalja također bilježi visoke vrijednosti očekivanog životnog vijeka. Italija i Malta dijele treće mjesto s 83,5 godina, dok Island i Cipar slijede s 83,4 godine. Švedska, Norveška i Francuska također se nalaze pri vrhu, s prosjekom od 83 do 83,4 godine.

Posebno se ističu skandinavske zemlje, koje već desetljećima ulažu u zdravstvo i kvalitetu života. Švedska, Norveška, Danska, Finska i Island bilježe prosječni životni vijek iznad 81 godine, što ih svrstava među najdugovječnije nacije Europe.

Zemlje srednje Europe s mješovitim rezultatima

Među ostalim zemljama, Irska (82,9), Portugal (82,5), te Luksemburg i Belgija (81,9) također imaju relativno visoke prosjeke. S druge strane, istočnoeuropske zemlje bilježe kraći životni vijek. Bugarska prednjači na dnu ljestvice s 75,8 godina, dok Litva i Latvija imaju tek nešto manje – 75,6 godina. Rumunjska (76,4), Mađarska i Srbija (76,2) također se nalaze pri dnu ljestvice.

Izvan Europske unije, Turska ima očekivani životni vijek od 77,3 godine, dok Sjeverna Makedonija i Albanija bilježe 76,4 odnosno 77,6 godina.

Gdje se nalazi Hrvatska?

S prosječnim životnim vijekom od 78,6 godina, Hrvatska se nalazi u donjoj polovici europskog poretka. Po dugovječnosti je izjednačena sa Slovačkom i Poljskom, no značajno zaostaje za susjednom Slovenijom, gdje je očekivani životni vijek 82 godine. Ovi podaci ukazuju na mogućnosti za unaprjeđenje zdravstvenih i životnih uvjeta u zemlji.

Također, unutar same Hrvatske postoje razlike u očekivanom trajanju života:

• Primorska Hrvatska: 79,4 godine
• Kontinentalna Hrvatska: 77,4 godine
• Sjeverna Hrvatska: 78,2 godine

Stanovnici jadranske obale u prosjeku žive dulje od onih u kontinentalnim dijelovima, što se može povezati s načinom života, prehranom i klimatskim uvjetima.

Ovi podaci pružaju vrijedan uvid u stanje zdravlja i dugovječnosti u Europi te mogu poslužiti kao smjernica za buduće javnozdravstvene strategije i politike.