Hrvati su se u Australiju počeli doseljavati već sredinom 19. stoljeća. U tom periodu njihov dolazak bio je pojedinačan, te se ne može govoriti o nekom značajnijem doseljavanju.

Najviše Hrvata na australskom kontinentu živi u velikim gradovima: Sydneyu, Melbourneu, Perthu, Adelaideu, Canberri, Brisbaneu i Hobartu, te u područjima koja gravitiraju ovim gradovima. Danas u Australiji žive Hrvati iz svih dijelova Hrvatske, za razliku od prvih doseljenika koji su uglavnom bili iz Dalmacije.

Kanada – 250.000

U Kanadi danas živi oko 250 000 hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka.
Najviše Hrvata je nastanjeno u provincijama Ontario, British Columbia, Alberta, Quebec i Manitoba, te u gradovima: Torontu, Mississaugi, Vancouveru, Montrealu, Winnipegu, Calgaryu, itd.

Njemačka – 350.000

Hrvati su još u 19. stoljeću počeli naseljavati Njemačku. Naglim industrijskim razvojem nakon 2. svjetskog rata, kada dolazi do velike potrebe za radnom snagom, Hrvati se ponovno iseljavaju u zemlje Zapadne Europe.

Emigracija 60-tih i 70-tih godina, pored političkog, imala je uglavnom ekonomski karakter. U Saveznoj Republici Njemačkoj danas, prema službenoj državnoj statistici, živi 231.198 Hrvata, dok prema podacima Veleposlanstva RH u Berlinu i Hrvatskih katolički misija taj broj prelazi i preko 350.000.

Hrvati u Njemačkoj uživaju jednaka prava kao i svi drugi stranci koji tu borave i rade.

SAD – 1,2 milijuna

Hrvatska dijaspora u SAD-u jedna je od najbrojnijih u svijetu. U SAD-u danas živ oko 1 200 000 Hrvata i njihovih potomaka. Najbrojnije hrvatske zajednice nalaze se u Chicagu i okolici oko St. Louisu Detroitu ,San Pedru , New Yorku, New Jerseyu i Connecticutu. SAD se ubrajaju u tradicionalno useljeničku zemlju hrvatskih doseljenika.