Zeleni iskorak na tračnicama: Prvi elektrobaterijski vlak u prometu na zagrebačkom Glavnom kolodvoru

Na zagrebačkom Glavnom kolodvoru danas je u promet pušten prvi elektrobaterijski vlak proizveden u okviru projekta "Primjena zelenih tehnologija u željezničkom putničkom prijevozu". Ovaj značajan korak prema održivom prometu financiran je sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. – 2026., a ukupna vrijednost projekta iznosi 17,1 milijuna eura.
Projekt obuhvaća proizvodnju jednog baterijskog vlaka i izgradnju šest punionica, a vlak će prometovati na relaciji Zagreb – Bjelovar – Zagreb, čime će se modernizirati i unaprijediti prometna povezanost na toj dionici.
Moderna tehnologija i udobnost za putnike
Novi elektrobaterijski vlak nudi 157 sjedećih i 158 stajaćih mjesta, a posebno je prilagođen potrebama suvremenih putnika. Opremljen je s tri para dvokrilnih vrata, rampama za osobe s invaliditetom, prostorom za bicikle, suvremenim audio-vizualnim sustavom za informiranje, kao i sustavom videonadzora. Putnicima je na raspolaganju i besplatan Wi-Fi.
Vlak na elektrificiranim dionicama može postići brzinu do 160 kilometara na sat, dok na neelektrificiranim prugama vozi do 120 km/h. Time se omogućuje brži, udobniji i ekološki prihvatljiviji prijevoz i na dionicama koje nisu pokrivene električnom mrežom.
Ekološki iskorak željezničkog prijevoza
Iz HŽ Putničkog prijevoza ističu da uvođenje baterijskih vlakova predstavlja važan iskorak prema dekarbonizaciji željezničkog prometa. Ovi vlakovi omogućuju prometovanje na neelektrificiranim prugama bez emisija štetnih plinova, čime se značajno doprinosi ciljevima zelene tranzicije i održivog razvoja.
Svečano predstavljanje s vrha državnog i gospodarskog vrha
Na prvoj vožnji novog vlaka sudjelovali su potpredsjednik Vlade RH i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, predsjednik Uprave HŽ Putničkog prijevoza Željko Ukić te predsjednik Uprave KONČAR – Elektroindustrije Gordan Kolak, zajedno sa suradnicima.
Ova investicija ne predstavlja samo napredak u tehnologiji, već i korak prema učinkovitijem, dostupnijem i okolišno prihvatljivijem javnom prijevozu, što je od ključne važnosti za budućnost hrvatske prometne infrastrukture.