Na jučerašnji dan, 2. svibnja 1843. godine, zabilježen je povijesni trenutak koji je obilježio početak novog poglavlja u hrvatskoj političkoj i kulturnoj povijesti. Po prvi puta, u Hrvatskom saboru čuo se službeni govor na hrvatskom jeziku. Izgovorio ga je Ivan Kukuljević Sakcinski, političar, povjesničar i jedan od najistaknutijih predstavnika Ilirskog pokreta.

U vremenu kada je latinski bio jezik službene komunikacije u Saboru, Kukuljevićev govor predstavljao je više od simboličke promjene jezika – bio je to hrabar čin koji je snažno odjeknuo u javnosti. Govor na narodnome jeziku bio je izraz borbe za hrvatski identitet, kulturno jedinstvo i političku samosvijest u okviru tadašnje Habsburške Monarhije.

„Jezik je ogledalo duha nacije“, istaknuo je Kukuljević u govoru koji se danas smatra prekretnicom u povijesti hrvatskog jezika i politike. Taj je trenutak dao snažan poticaj daljnjoj afirmaciji hrvatskog jezika u obrazovanju, upravi i medijima.

Kukuljević Sakcinski, osim što je ostao zapamćen po tom povijesnom govoru, dao je neizbrisiv doprinos očuvanju hrvatske kulturne baštine. Bio je dugogodišnji saborski zastupnik, ravnatelj Narodnog muzeja i prvi glavni arhivist Kraljevine Hrvatske, te se posvetio prikupljanju i zaštiti povijesnih dokumenata.

Jučerašnji datum podsjeća nas na važnost jezika kao temelja nacionalnog identiteta i na ljude koji su se hrabro zauzimali za pravo da govorimo, pišemo i mislimo na svom jeziku.