Blagdan Velike Gospe, svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije i državni praznik, obilježava se 15. kolovoza. Katolički vjernici tada slave vjeru da je Marija, po završetku zemaljskog života, dušom i tijelom uznesena u nebo. Kako ističe izv. prof. dr. sc. Valerija Kovač s KBF-a u Zagrebu, to je vrhunac njezina Bogu predanog života i znak nade za svakog čovjeka.

Hodočasnici iz cijele Hrvatske posjećuju marijanska svetišta, među kojima se ističe Aljmaš – središnje svetište Đakovačko-osječke nadbiskupije. Ove godine posjećenost je veća nego lani, a unatoč vrućinama, mnogi dolaze pješice ili biciklima. Središnje misno slavlje predvodi nadbiskup Đuro Hranić, a posebne mise posvećene su stradalnicima Domovinskog rata te mladim obiteljima.

Štovanje Marije u Hrvata ima dugu povijest – od najstarijeg lika Gospe iz 11. stoljeća pronađenog u Biskupiji kod Knina, do brojnih crkava i svetišta poput Marije Bistrice, Trsata, Sinja i Aljmaša. Vjernici je zazivaju kao „Kraljicu Hrvata” i „najvjerniju odvjetnicu”, pouzdajući se u njezin zagovor.

Velika Gospa tako ostaje blagdan koji povezuje vjeru, zajedništvo i tradiciju, okupljajući tisuće ljudi u molitvi i zahvalnosti.