Cvjetnica, poznata i kao Nedjelja palmi ili Nedjelja Muke Gospodnje, otvara vrata Velikoga tjedna – najsvetijeg razdoblja liturgijske godine. Katolička Crkva toga dana s dubokom pobožnošću slavi spomen na Isusov slavni ulazak u Jeruzalem, gdje ga je narod dočekao kličući i mašući palminim i maslinovim grančicama, pozdravljajući u njemu Mesiju, Pomazanika Gospodnjega.

Tijekom misnih slavlja diljem Hrvatske i svijeta, vjernici s vjerom i radošću donose grančice na blagoslov – simbol nade, života i Božje prisutnosti. U liturgiji Cvjetnice isprepliću se dva duboka duhovna trenutka: blagoslov i procesija s grančicama te navještaj Muke Gospodnje. Upravo ta dramatična izmjena slavlja i boli uvodi nas u središnje otajstvo kršćanske vjere – Kristovu muku, smrt i uskrsnuće.

Obredi Cvjetnice – spoj radosti i predanja

Blagoslov grančica i procesija podsjećaju na euforiju naroda koji pozdravlja Isusa kao kralja, ali i na njegov ponizni dolazak – ne na konju, nego na magarcu, kao Kralj mira. Slijedi čitanje izvješća o Isusovoj muci koje nas, svojim potresnim prizorima, poziva na razmatranje Božje ljubavi do kraja – ljubavi koja ide sve do križa.

Od Cvjetnice počinje Veliki tjedan, vrijeme intenzivne molitve, sabranosti i priprave za proslavu Uskrsa – središnjeg blagdana kršćanstva. Posebno se ističu dani Svetog trodnevlja: Veliki četvrtak – spomen Isusove Posljednje večere i ustanovljenja Euharistije; Veliki petak – dan Isusove smrti; te Vazmeno bdijenje – noć novoga života, svjetla i pobjede uskrsloga Krista.

Vjera ukorijenjena u tradiciji

Običaj nošenja grančica na Cvjetnicu seže u 4. stoljeće i potječe iz Jeruzalema. U Rimu se počinje širiti od 9. stoljeća, a potom zahvaća cijelu Crkvu. U mediteranskim krajevima vjernici blagoslivljaju grančice masline i palme, dok u kontinentalnim krajevima koriste borove, jelove ili ukrasne grane. Nakon misnog slavlja, grančice se nose kući kao blagoslov i zaštita, stavljaju se iza raspela ili u polja – kao znak molitve da Gospodin sačuva domove i usjeve od nepogoda i nesreća.

U tradiciji naših predaka, blagoslovljene grančice palile bi se kad bi prijetilo nevrijeme, a vjernici bi u molitvi zazivali Božju zaštitu i mir.

Uskrs – temelj nade

Vrhunac Velikog tjedna je Uskrs – proslava Kristova uskrsnuća. To je temelj kršćanske vjere: vjera da smrt nema posljednju riječ. Kršćani vjeruju da je Bog Otac treći dan uskrisio svoga Sina – Isusa Krista – od mrtvih. U njemu, koji je pobijedio smrt, svi koji vjeruju nalaze svoju nadu i smisao.

Cvjetnica nas tako ne uvodi samo u povijesni događaj, već u živu stvarnost vjere. Poziva nas da i mi otvorimo svoja srca Kristu, da ga slijedimo kroz dane Velikog tjedna, kako bismo s njime ušli u radost Uskrsa – novoga života u Bogu.