U francuskoj Nici započela je velika konferencija Ujedinjenih naroda posvećena zaštiti oceana, na kojoj svjetski lideri, znanstvenici i aktivisti upozoravaju da se svjetski oceani nalaze na rubu točke bez povratka. Glavni uzroci alarmantnog stanja su zagađenje plastikom, klimatske promjene te pretjerano iskorištavanje morskih resursa.

Sudionici su zajednički poslali snažnu poruku protiv rudarenja u međunarodnim vodama, naglasivši potrebu za hitnim globalnim mjerama. Upozoreno je da oceani, sve topliji i kiseliji zbog emisija stakleničkih plinova, ne mogu čekati – vrijeme za djelovanje je sada.

U svom govoru na konferenciji, hrvatski premijer Andrej Plenković istaknuo je važnost zaštite mora za Hrvatsku. S gotovo 6000 kilometara obale i više od 1200 otoka, Jadransko more predstavlja neprocjenjivo prirodno bogatstvo, ali i snažan gospodarski potencijal.

„Zaštita Jadrana nije samo ekološko i kulturno pitanje, već i gospodarsko. Oko 140 tisuća ljudi zaposleno je u sektorima vezanima uz more, a prihodi iznose više od tri milijarde eura godišnje“, naglasio je Plenković.

U skladu s tim, hrvatska Vlada izradila je nacionalni plan za obnovu ugroženih morskih ekosustava. Premijer je također istaknuo kako je Hrvatska gotovo utrostručila površinu zaštićenih područja u Jadranu. Kao pozitivan primjer naveo je otok Jabuku, gdje se zahvaljujući održivom upravljanju riblji fond značajno obnovio u manje od deset godina.

Plenković je podsjetio i da je Hrvatska nedavno ratificirala međunarodni sporazum o zaštiti svjetskih mora, čime je potvrdila svoju predanost očuvanju bioraznolikosti i izvan vlastitih teritorijalnih voda. Dodao je i kako Hrvatska ove godine predsjeda Inicijativom triju mora, dok će sljedeće godine preuzeti predsjedanje mediteranskom inicijativom EU MED-9, čime dodatno potvrđuje svoju aktivnu ulogu u zaštiti morskog okoliša na europskoj i globalnoj razini.