Članice NATO-a postigle su u nedjelju dogovor o nacrtu izjave kojom bi se postavio ambiciozan cilj da saveznice do 2035. godine izdvajaju pet posto svog BDP-a na obranu i sigurnost, prenosi Reuters pozivajući se na diplomatske izvore.

Sporazum je dobio zeleno svjetlo svih 32 članica saveza, no formalno usvajanje očekuje se na nadolazećem summitu u Haagu u srijedu, kada će ga morati potvrditi čelnici država, uključujući američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Dogovor je postignut nakon što su diplomatski predstavnici uspjeli prevladati protivljenje Španjolske. Španjolski premijer Pedro Sanchez u početku je blokirao prijedlog, ističući da bi obvezivanje na pet posto BDP-a bilo nerealno i štetno za njegovu zemlju, koja je prošle godine izdvajala 1,24 posto BDP-a na obranu, prema procjenama NATO-a.

Kako bi se izašlo u susret Španjolskoj, tekst izjave je formulacijski prilagođen — umjesto „obvezujemo se“, upotrijebljeno je „saveznici se obvezuju“. Time je Sanchezu omogućeno da izbjegne izravnu obvezu za Španjolsku. „U potpunosti poštujemo odluke drugih zemalja da povećaju svoja obrambena ulaganja, ali mi to nećemo učiniti“, poručio je Sanchez u nedjeljnom obraćanju španjolskoj televiziji.

Dužnosnici NATO-a smatraju da je značajno povećanje obrambenih izdataka nužno zbog sve izraženijih sigurnosnih prijetnji, osobito s obzirom na agresivnu politiku Rusije, te kako bi europske članice preuzele veću odgovornost za vlastitu sigurnost, dok Sjedinjene Države sve više preusmjeravaju svoj fokus prema Kini.

Trenutni službeni cilj NATO-a iznosi dva posto BDP-a, no američki predsjednik Donald Trump već neko vrijeme zagovara podizanje te granice na pet posto, iako je u petak naglasio kako taj cilj ne bi trebao obuhvaćati i SAD.

Prema prijedlogu novog glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, pet posto BDP-a bi se dosezalo kombinacijom povećanja temeljnog cilja na 3,5 posto za obranu, dok bi preostalih 1,5 posto bilo namijenjeno povezanim ulaganjima, uključujući prilagodbu prometne infrastrukture za vojne potrebe te ulaganja u kibernetičku sigurnost.

Prvotno je predlagano da se novi cilj postigne do 2032., no prema najnovijem dogovoru rok je pomaknut na 2035. godinu, uz planiranu reviziju ciljeva 2029. godine.