Veleposlanik Hrvatske u Srbiji, Hidajet Biščević, potvrdio je da je hrvatsko veleposlanstvo u Beogradu tijekom dva dana zaprimilo obavijesti o protjerivanju četvero hrvatskih državljana, među kojima je i šef predstavništva Hrvatske gospodarske komore.

Premijer Andrej Plenković istaknuo je kako takvo postupanje nije prihvatljivo te da je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova uložilo službenu prosvjednu notu Srbiji.

– To nije slučaj. Tražimo razjašnjenje od srpskih vlasti, Hrvatska osuđuje ovakvo ponašanje, a obavijestili smo i Europsku uniju – rekao je Plenković na sjednici Vlade.

Osobna priča protjerane liječnice

Jedna od protjeranih je i Hrvatica Arien Ivković Stojanović, liječnica koja već 12 godina živi i radi u Srbiji, udana je za srpskog državljanina i majka je malog djeteta. U rješenju koje je zaprimila, stoji da predstavlja „neprihvatljiv sigurnosni rizik po zemlju i građane“.

– Nije jasno po čemu predstavljam rizik. Pretpostavljam da se radi o mojoj podršci studentima i objavi na Instagramu u kojoj sam kritizirala posjet predsjednika Vučića pacijentima u intenzivnoj njezi – izjavila je.

Ivković Stojanović istaknula je kako ni ona ni suprug nisu politički angažirani, te da ne žele biti dio političkih napetosti. Angažirala je pravnu pomoć, podnijela žalbu i nada se razumijevanju zbog dobrobiti svog djeteta.

Zagreb: Očekujemo hitan odgovor

Ministar vanjskih i europskih poslova, Gordan Grlić Radman, potvrdio je da je Hrvatska zatražila objašnjenje za sve protjerane i za sve slučajeve zabrane ulaska u Srbiju. U posljednjih nekoliko mjeseci, prema podacima MVEP-a, zabilježeno je ukupno 32 takva slučaja.

– Ovakvi postupci nisu u duhu dobrosusjedskih odnosa. Ne očekujemo to od zemlje kandidatkinje za članstvo u EU – poručio je Grlić Radman, dodajući da su o svemu obaviješteni Delegacija EU-a u Beogradu i Europska služba za vanjsko djelovanje.

EU treba reagirati

Zastupnik Europskog parlamenta i izvjestitelj za Srbiju, Tonino Picula, komentirao je kako protjerivanje liječnice jasno govori o stanju unutar zemlje.

– Mislim da država koja protjeruje liječnike sigurno je bolesna država, ali ne želi to priznati. Ako su hrvatski građani sigurnosni rizik za Srbiju, možda bi trebalo razmotriti tko je sigurnosni rizik za EU – izjavio je Picula.

On smatra da, ako se ovakvi potezi nastave, Europska unija mora razmotriti dodatne mjere, poput obustave sredstava iz fondova, jer diplomatske note očito ne donose rezultate.

Hrvatska nastavlja tražiti razjašnjenja, dok se sve više otvara pitanje odnosa između Srbije i EU. Protjerivanja bez transparentnih obrazloženja dovode u pitanje ne samo bilateralne odnose, već i vjerodostojnost Srbije kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji.