Svečana promocija prve monografije posvećene Andriji Krstuloviću, jednom od značajnijih splitskih i hrvatskih kipara 20. stoljeća - umjetniku i profesoru koji je svojim predanim radom ostavio trajan pečat u kulturnom identitetu Dalmacije i šire, održat će se u ponedjeljak, 9. lipnja s početkom u 20 sati u Zavodu za znanstveni i umjetnički rad HAZU u Splitu - Palača Milesi, Trg braće Radića 7 (Voćni trg), Split.

Promocija se održava u okviru Dana Sveučilišta u Splitu, a monografija je izdanje kojim Sveučilište izražava duboko poštovanje i priznanje Krstuloviću kao dugogodišnjem profesoru i iznimnom umjetniku- više od dva desetljeća predavao je kiparstvo na Visokoj pedagoškoj školi u Splitu, oblikujući brojne generacije umjetnika. Njegov pristup materijalu, prostoru i trajnosti danas živi u djelima njegovih studenata diljem Hrvatske i svijeta.
Monografiju će predstaviti prof. dr. sc. Dragan Ljutić, rektor Sveučilišta u Splitu, autori Margarita Sveštarov Šimat i dr. sc. Ivo Šimat Banov te urednici akademik Kažimir Hraste i Helena Trze Jakelić, voditeljica Sveučilišne galerije.

Monografija po prvi put cjelovito i sustavno obrađuje bogat umjetnički opus Andrije Krstulovića - kipara koji je stvarao “granitom i dušom”, oblikujući pročišćene forme i tihe simbole mediteranskog svijeta. 
Iako se često promatrao kroz prizmu utjecaja Ivana Meštrovića, kako ističe Šimat Banov, „vrijeme je da se Krstulovića iščita kao autonomnog umjetnika, a ne samo kao Meštrovićevog učenika.“

Margarita Sveštarov Šimat u svojem promišljenom i istraživački preciznom ogledu „Kipar u strukturama dugog trajanja“ vraća Krstulovića na mjesto koje mu s pravom pripada. U njegovu djelu otkriva kipara nepravedno zasjenjenog, u javnosti gotovo zaboravljenog, prikazivanog kao vjernog Meštrovićevog pratitelja - iako se iza te sjene krije umjetnik osebujnog rukopisa, duboko uronjen u dalmatinski krajolik, u kulturu Mediterana i u vlastitu tišinu.
Krstulovićevo stvaralaštvo, kako Sveštarov Šimat ističe, nije se uklopilo u kalupe prve avangarde, niti je ušlo u kanon hrvatske moderne. Pa ipak, njegov je rad posvećen vječnosti - vjernost kamenu, formi i šutnji., blizak riječima R. M. Rilkea koje umjetnost smještaju u prostor „u kojem nijedna riječ nikada nije stupila“.

Ova monografija, stoga, ne donosi samo pregled opusa, već i čin povratka - umjetniku, mjestu i vremenu koje je gradio svojim rukama, u tišini, za buduće poglede.
Nadamo se da ovom monografijom Andrija Krstulović dobiva zasluženo mjesto u suvremenoj valorizaciji hrvatske likovne baštine.