Hrvatska ima 53 stalno naseljena otoka s oko 127 tisuća stanovnika, a podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo pokazuju da otočani u prosjeku žive dulje od stanovnika kopna – no uz veći rizik od prekomjerne težine, visokog tlaka i mentalnih bolesti.

Prema riječima ravnatelja HZJZ-a Krunoslava Capaka, otočani su tjelesno aktivniji, češće jedu ribu i koriste maslinovo ulje, ali se sve više okreću crvenom mesu, prerađenim proizvodima i slasticama. Zbog slabije dostupnosti zdravstvenih usluga, hipertoničari se rjeđe liječe i teže kontroliraju bolest.

Demografska slika otoka pokazuje izrazito starenje stanovništva – starijih od 65 godina ima 28 posto, a na nekim otocima i više od trećine populacije. Uz prometnu izoliranost i otežan pristup bolnicama, to stvara dodatne izazove za zdravstveni sustav.

Capak kao rješenje vidi razvoj telemedicine, virtualnih ordinacija i mobilne dijagnostike, ali i javnozdravstvene akcije poput onih na Braču i Dugom otoku, gdje je polovica ispitanih imala povišen tlak.

Podsjetio je i da su hrvatski otoci nekad bili svojevrsne „plave zone“ – mjesta dugovječnosti zahvaljujući zdravoj prehrani, radu i zajedništvu. „Otoci mogu ponovno postati primjer dugovječnog i zdravog života, ako obnovimo te vrijednosti“, poručio je Capak na kongresu „Puls periferije“ u Novalji.