Dok Hrvatska pokušava nadomjestiti manjak radne snage zapošljavanjem stranih radnika, istovremeno zanemaruje veliki domaći potencijal – osobe s invaliditetom. Iako zakon propisuje da poslodavci s više od 20 zaposlenih moraju imati najmanje 3% radne snage iz redova osoba s invaliditetom, mnogi radije plaćaju kazne nego da ih zaposle.

Primjer 33-godišnjeg Marija Bebeka ilustrira stvarnost s kojom se suočavaju osobe s invaliditetom na tržištu rada. Unatoč rijetkoj bolesti zbog koje ima ograničenu pokretljivost ruku i čak 30 operacija iza sebe, Mario je diplomirao sanitarno inženjerstvo i danas drži motivacijska predavanja. No do posla je došao tek nakon šest godina intenzivne potrage.

– Testirao sam situaciju. Kada sam u prijavi naveo da sam osoba s invaliditetom, rijetko sam bio pozvan na razgovor. Kada nisam to isticao, poziv je često stigao – govori Mario, koji danas ipak radi u Ministarstvu unutarnjih poslova.

MUP se pokazao kao pozitivan primjer: samo u posljednje tri godine zaposlili su 80 osoba s invaliditetom, dok ih ukupno trenutno rade čak 763, što je znatno iznad zakonske kvote.

– Imamo ih svugdje i pokazali su se kao vrijedni i marljivi radnici, često bolji od onih bez invaliditeta – istaknuo je Željko Prša, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MUP-a.

Da stvari ipak idu nabolje potvrđuju i podaci Ministarstva rada. Ravnatelj Uprave za tržište rada i zapošljavanje Luka Čirko ističe da je broj zaposlenih osoba s invaliditetom u osam godina udvostručen – s 10.000 u 2016. na gotovo 20.000 u 2024. godini. Ministarstvo je u 2024. za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom i profesionalnu rehabilitaciju uložilo 23,6 milijuna eura.

No unatoč tome, još uvijek oko 5.200 poslodavaca nije ispunilo zakonsku kvotu, pa su morali platiti posebnu naknadu – 20% minimalne plaće po osobi koju nisu zaposlili.

Ana Sršen, predsjednica Udruge osoba s amputacijom udova Grada Zagreba i Zagrebačke županije, upozorava da je riječ o ozbiljnom propuštanju prilike:

– U trenutku kada imamo ozbiljan manjak radne snage, zapošljavanje osoba s invaliditetom je potencijal koji ne smijemo ignorirati – naglašava Sršen.

Udruga je stoga izradila knjižicu "Nije kraj", simboličan most između poslodavaca i osoba s invaliditetom, kroz koji se predstavljaju prednosti zapošljavanja ovih često zanemarenih, ali iznimno sposobnih ljudi.

Poruka je jasna: sposobnosti, a ne invaliditet, trebaju biti u prvom planu.