Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema Bačke i Banata oglasila se priopćenjem za javnost povodom 25. obljetnice početka progona vojvođanskih Hrvata. Donosimo ključni dio njihove poruke, s naglaskom na apel za razumijevanjem problema i položaja Hrvata u Republici Srbiji danas.

"Ove se godine navršava 25. obljetnica progona vojvođanskih Hrvata, prvenstveno onih iz Srijema. Ta tragična epizoda novije hrvatske povijesti kao da je vraćena na početak nakon što je donesene oslobađajuća presuda vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju po svim točkama optužnice za ratne zločine u Hrvatskoj, Vojvodini i Bosni i Hercegovini. U skladu s tom odlukom, za haaške suce riječi koje je Šešelj izgovorio u vojvođanskim Hrtkovcima jasan su poziv na protjerivanje Hrvata, no većina njih ocijenila je da Tužiteljstvo nije dokazalo da su one i dovele do prisilnog odlaska Hrvata ili do kampanje u cilju njihova progona. Iako je ta većina zaključila da su dva Šešeljeva govora u skupštini Srbije predstavljala jasne pozive na protjerivanje i prisilno premještanje Hrvata, predsjedavajući sudac ipak je rekao da većina smatra da su oni predstavljali "alternativni politički program koji nikad nije proveden."

Iako se miting u srijemskom selu Hrtkovci od 6. svibnja 1992., na kojemu su pročitana imena 17 mještana hrvatske nacionalnosti kojima je zaprijećeno da se moraju iseliti nakon čega je 20 hrvatskih obitelji nasilno izbačeno iz domova, uzima kao početak progona nesrpskog stanovništva i ostalih neistomišljenika iz Vojvodine, pri čemu su upravo srijemski Hrvati bili pod najžešćim udarom, godinu dana prije toga događaja 1. svibnja 1991. godine u Novom Slankamenu skinuta je hrvatska zastava s Hrvatskog seljačkog doma nakon čega su uslijedila zastrašivanja, protjerivanja, ubijanja, i druga zlodjela nad tamošnjim Hrvatima. Prema podatcima izbjegličkih udruga iz Vojvodine, u istočnom Srijemu i južnoj Bački ubijeno je 25 Hrvata koji su poslužili kao oruđe prisile na masovno iseljavanje Hrvata ponajprije iz Vojvodine, što je i rezultiralo time da ih je više od 40 000 protjerano iz domova od 1991. do 1996.. Na meti su bili pojedinci, obitelji, pa i katoličko svećenstvo. Hrtkovci su postali simbol protjerivanja Hrvata iz Srijema i općenito Vojvodine, ali Hrvati su protjerivani i iz mnogih drugih vojvođanskih mjesta. Time je promijenjena demografska struktura prvenstveno Srijema, a od izbjeglih Hrvata nitko se nije vratio u rodni kraj (...).

Službena statistika potvrdila je da je broj pripadnika hrvatske manjine između dva posljednja popisa stanovništva u Srbiji opao za 18 posto, a u nešto više od pola stoljeća nestalo je 70 posto Hrvata u Srbiji. (...) Unatoč nestajanju Hrvata u Srijemu, i nakon toliko vremena o protjerivanju Hrvata iz Vojvodine, a i iz Srbije općenito se šuti. Zaokret je, među ostalim, napravio projekt Nepodobni građani potaknut inicijativom Vojvođanskoga građanskog centra iz Novoga Sada koji se ubraja među malobrojne projekte čiji je cilj osvijetliti ono što se vojvođanskim Hrvatima događalo tijekom 1990-ih. Takvih bi projekata trebalo biti više, kao i sluha u hrvatskoj i srpskoj javnosti. Ovim putem želimo skrenuti pozornost javnosti da se hrvatska nacionalna manjina u Republici Srbiji danas nalazi u situaciji velike obespravljenosti gdje ne uživa ni približno onakva prava koja srpska nacionalna manjina uživa u RH. Iako je sporazumom o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u RH od 15. 11. 2004. godine definiran pravni okvir, za razliku od RH, Republika Srbija ne izvršava svoje obveze. Pozivamo sve u RH da s više razumijevanja pristupe problemima Hrvata u Republici Srbiji."