Kao što se svako malo, na žalost, bez ikakvog uspjeha u Zagrebu održavaju protesti da se najljepši trg u glavnom gradu Republike Hrvatske više ne zove Trg maršala Tita, tako bi se trebali održavati i protesti jer Zagreb nema ulicu, trg, naselje, kulturnu ili inu ustanovu koja bi nosila ime zagrebačkog nadbiskupa, blaženog Alojzija Stepinca koji će uskoro biti proglašen i svetim.

S obzirom da je ove godine i 70. obljetnica od njegova uhićenja i suđenja u montiranom procesu (1946.godine), kada je osuđen na 16 godina zatvora s prisilnim radom i gubitkom svih građanskih  i političkih prava u trajanju od pet godina, sramotno je da u Zagrebu (ali ne samo u ovome gradu) još i brojni „partizani“ i istaknuti komunisti imaju svoje ulice i trgove, ali ne i najpoznatija žrtva komunističkog udara te najviši stup Katoličke crkve u Hrvata.

Stoga, predlažemo da  još ove godine neka značajna ulica, trg ili naselje u  glavnome gradu nosi ime prema bl. Alojzije Stepincu, ali da isto tako barem jedna ulica u Zagrebu nosi naziv - Trg progonitelja dr. Alojzija Stepinca, tim više što su to u najvećem postotku činili (neosuđeni) Hrvati, poput Jakova Blaževića, Josipa Manolića i sličnih.

Koliko još vremena treba proći pa da  Stepinac i u Hrvata dobije zasluženo mjesto koje mu pripada? Na montiranom procesu 1946. u Zagrebu je rekao:

"Na sve tužbe koje su ovdje protiv mene iznesene, odgovaram - moja savjest je mirna, makar se publika tome smijala. Sada se ne kanim braniti niti apelirati protiv osude. Ja sam za svoje uvjerenje sposoban podnijeti ne samo ismjehivanje, prezir i poniženje, nego, jer mi je savjest čista, pripravan sam svaki čas i umrijeti."

Prije nego je ovaj veliki čovjek, nadbiskup, umro - umro je opraštajući što je najveći čin kršćanskog srca.

Međutim, i mi se slažemo - oprostiti da, ali ne i zaboraviti, poglavito ne da nije izveden pred sud i osuđen zbog suradnje sa hrvatskim ustaškim režimom, kako mu je prebacivala komunistička država, već zato što nije htio služiti politici komunističke (Titove) vlasti!

>>Objavljujemo pismo Stepinca iz 1939. u sklopu akcije pomoći židovskim izbjeglicama u Jugoslaviji

>>Akademik Kusić: Čudi me što je papa uopće osnovao komisiju o povijesnom djelovanju Stepinca

>>Veliki papa Benedikt o kardinalu Stepincu: Bio je branitelj Boga na zemlji