Unatoč padu udjela obnovljivih izvora energije na razini Europske unije, Hrvatska je u prvom tromjesečju 2025. godine zasjala kao jedna od predvodnica zelenog energetskog prijelaza. Prema najnovijim podacima Eurostata, čak 77,3 posto neto proizvedene električne energije u Hrvatskoj dolazilo je iz obnovljivih izvora, što je treći najveći udio među državama članicama. Ispred Hrvatske našle su se jedino Danska (88,5 posto) i Portugal (86,6 posto).

Ovaj izniman rezultat uvelike je potaknut visokom proizvodnjom iz hidroelektrana, koje čine značajan dio hrvatskog energetskog miksa. No, to također ukazuje na ranjivost sustava koji se u velikoj mjeri oslanja na hidroenergiju, osobito u kontekstu klimatskih promjena i varijabilnosti padalina.

EU suočena s padom udjela obnovljivih izvora

Za razliku od hrvatskog uspjeha, Europska unija kao cjelina zabilježila je pad udjela obnovljive električne energije u ukupnoj proizvodnji. U prva tri mjeseca 2025. godine taj udio iznosio je 42,5 posto, što je značajan pad u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, kada je iznosio 46,8 posto.

Glavni razlog za ovaj pad bio je manjak proizvodnje iz hidroelektrana i vjetroelektrana, koje zajedno čine okosnicu obnovljive proizvodnje u EU. Njihova ukupna proizvodnja pala je s 260,5 na 218,5 teravatsati, što se nije moglo u potpunosti nadomjestiti rastom solarne energije – iako je ona u istom razdoblju zabilježila značajan skok, s 40,9 na 55 teravatsati.

Struktura obnovljivih izvora u EU u prvom kvartalu 2025. bila je sljedeća: energija vjetra činila je najveći udio s 42,5 posto, slijedila je hidroenergija s 29,2 posto te solarna energija s 18,1 posto.

Iako podaci ukazuju na izazove u stabilnosti europske zelene tranzicije, primjer Hrvatske pokazuje kako dobro pozicionirani obnovljivi izvori, poput hidroenergije, mogu značajno doprinijeti održivoj proizvodnji električne energije. No, dugoročno gledano, i Hrvatska i EU morat će ulagati u raznovrsnije i otpornije energetske sustave koji mogu odgovoriti na klimatske i tržišne promjene.