Politički analitičar Ivica Granić podsjetio je javnost na događaje iz 2012. godine, kada je Grad Split pokušao administrativnim putem spriječiti održavanje Gay Pridea na splitskoj Rivi. Tadašnja gradska vlast pozivala se na proceduralne i sigurnosne razloge, no odluka je izazvala snažne reakcije na nacionalnoj razini.

U situaciju se tada izravno uključila Vlada Republike Hrvatske predvođena premijerom Zoranom Milanovićem, uz ministre Arsena Bauka i Ranka Ostojića. Vlada je jasno poručila kako lokalna vlast ne može biti iznad Ustava i zakona te da država ima obvezu osigurati ustavno pravo na javno okupljanje. Gay Pride je na kraju održan, a institucije su, kako se tada naglašavalo, „odradile svoj posao“. U tom trenutku, podsjeća Granić, u javnom prostoru nije bilo govora o kršenju Ustava, napadu na lokalnu samoupravu ili političkom pritisku države.

Suprotan ton, međutim, zavladao je ovih dana nakon što je aktualni premijer Andrej Plenković preuzeo inicijativu u organizaciji dočeka hrvatskih rukometnih reprezentativaca u Zagrebu. Dio oporbe, predvođen Socijaldemokratskom partijom Hrvatske i strankom Možemo! te drugim ljevičarskim akterima, optužio je premijera za kršenje Ustava i zadiranje u ovlasti Grada Zagreba.

Granić upozorava kako se u ova dva slučaja primjenjuju različiti kriteriji, iako je riječ o sličnom pitanju odnosa državne i lokalne vlasti. „Kada je državna intervencija bila u skladu s ideološkim stavovima ljevice, smatrana je legitimnom i nužnom. Danas se ista praksa tumači kao udar na lokalnu samoupravu“, ističe analitičar.

Prema njegovu tumačenju, riječ je o širem problemu selektivnog poimanja demokracije i vladavine prava, u kojem se načela ne primjenjuju jednako na sve, već ovisno o političkom i ideološkom kontekstu. Takav pristup, zaključuje Granić, produbljuje nepovjerenje građana u političke institucije i dodatno polarizira javni prostor.