"Domovino, lijepa naša domovino, dogmo skepse, čežnjo našeg ropstva, simbole naše duše, vezo naša s Bogom i čovječanstvom, jedina dužnosti i najviši naš zakone, zipko i grobe, kruše naš svagdašnji (...), draga, sveta, gažena, mučenička zemljo Hrvatska!" uskliknuo je tako veliki hrvatski književnik Antun Gustav Matoš i sažeo niz misli vezanih uz domovinu koja znači - mnogo. Mnogi su pjesnici pjevali o Hrvatskoj, sanjajući kroz povijest njezinu slobodu. A na današnji se dan, 25. lipnja, obilježava trenutak koji je za Hrvatsku neizmjerno značajan jer je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglasivši Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom. Veliki je to državni blagdan jer je povijesna odluka Sabora uvelika promijenila položaj Hrvatske koja je postala napokon slobodna i neovisna zemlja.

Naime, u proljeće 1991. godine nezadovoljstvo stanjem u Jugoslaviji dosegnulo je svoj vrhunac te su Hrvati na referendumu održanom 19. svibnja većinski (93 posto) istaknuli da žele hrvatsku suverenost. Pregovori s drugim jugoslavenskim zemljama nisu tekli glatko kada je riječ o krizi koja je potresala zemlju. U kontekstu goruće političke situacije, Sabor je na zajedničkoj sjednici triju tadašnjih vijeća 25. lipnja 1991. donio spomenutu Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske. Hrvatska je potom zatražila međunarodno priznanje i razdruživanje od ostalih jugoslavenskih republika. Prva zemlja iz međunarodne zajednice koja je priznala Hrvatsku bio je Island, a istoga je dana priznanje potvrdila i Njemačke.

Ponosna objava Franje Tuđmana

Tadašnji predsjednik, dr. Franjo Tuđman, u svojem je govoru naglasio da Hrvatska više ne može podržavati život u zajedničkoj državi u kojoj postoji pritajena i javna agresija prema svemu hrvatskom.

"S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašuje samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta", istaknuo je među ostalim s ponosom Tuđman.

Sporan datum obilježavanja Dana državnosti

Kada je riječ o datumu obilježavanja Dana državnosti Republike Hrvatske, izraz "sporan" možda nije najjasniji, no neosporno je da se ovaj veliki državni blagdan nije oduvijek obilježavao toga dana. Naime, do 2001. godine Dan državnosti obilježavao se 30. svibnja jer su na taj dan 1990. godine izabrani zastupnici na konstituiranju novoga Sabora Socijalističke Republike Hrvatske za predsjednika Sabora izabrali dr. sc. Žarka Domljana, a za potpredsjednike Ivicu Percana, Stjepana Sulimanca i Vladimira Šeksa. Do promjene je došlo donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o blagdanima, spomendanu i neradnim danima u RH 2001. godine, otkada se 30. svibnja počeo obilježavati kao Dan Hrvatskoga sabora. Uz spomenuta dva, vrlo važan datum za Republiku Hrvatsku jest i 8. listopada koji obilježavamo kao Dan neovisnosti Republike Hrvatske. Naime, tog je dana 1991. Sabor RH jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s bivšom državom SFRJ. Dan prije toga, 7. listopada, istekao je moratorij na Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine, a koje se danas s ponosom prisjećamo. Upravo se toga dana dogodio i nemili događaj bombardiranja Banskih dvora u kojima je tada bio i dr. Franjo Tuđan. Naime, zrakoplovi JNA bombardirali su Zagreb i Banske dvore u kojima se tada nalazilo čitavo državno vodstvo.

Trnovit put za slobodu

Borba Hrvatske za slobodu završila je mukotrpno, ali uspješno, iako se i dan danas potrebno boriti za domovinu kakvu su sanjali hrvatski branitelji tijekom Domovinskoga rata ili pak prvi hrvatski predsjednik u svojim govorima. Trnovit put do slobode iznjedrio je značajke koje vežu Hrvate - prije svega zajedništvo i vjeru koja je Hrvatima često nit vodilja u teškim, ali i sretnim trenutcima.

Obilježavanje Dana državnosti tako i počinje vjerom, odnosno Misom za domovinu koji predvodi zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u župnoj crkvi sv. Marka na Gornjem gradu.
Kako se zdušno pjevalo tijekom ratnih godina, možemo uskliknuti i danas:

"Bože, čuvaj Hrvatsku!"